Šetnja kroz Paržikovo Sarajevo

Među njima je bio i Čeh Karlo Paržik, koji je tokom 58 godina života i rada u Sarajevu ovom gradu podario neke od njegovih najljepših građevina.

Poštovalac ovdašnje graditeljske tradicije, insistirao je na očuvanju izvornog oblika sarajevske čaršije i projektu jednospratne Vijećnice, kojeg su vlasti odbile.

Vijećnicu će graditi Alexander Wittek, ali po Paržikovom trougaonom tlocrtu, dok je sam Paržik bio zadužen za sporednu zgradu iz 1892. godine, u kojoj će se kasnije nalaziti zatvor Beledija i zbog koje će glavni ulaz u Vijećnicu biti okrenut prema Miljacki.

Razni stilovi

Za potrebe školovanja šerijatskih sudaca ovaj vrsni poznavalac raznih arhitektonskih stilova će 1887. izgraditi pseudomaursku zgradu Šerijatsko-sudačke škole, gdje se od 1949. nalazio Muzej grada Sarajeva, a od 1992. je u njoj smješten Fakultet islamskih nauka.

Sa hrvatskim arhitektom Josipom Vancašem sarađivao je na izgradnji Katedrale Srca Isusova, Predsjedništva BiH i zgrade u čijem pročelju je Vječna vatra, kao i Gazi Husrev-begove palate, u koju su 1888. smještene zbirke Zemaljskog muzeja.

Razvojem Sarajeva raste potreba i za kulturnim sadržajima, pa će ovaj Čeh, po uzoru na pozorište u Pragu, 1897. projektovati renesansnu zgradu Društvenog doma, koja 1922. postaje zgrada Narodnog pozorišta Sarajevo.

Za Jevreje Aškenaze, koji su u Sarajevo stigli krajem 19. stoljeća, Paržik 1902. pravi jednu od najvećih sinagoga u Evropi, danas jedinu aktivnu u BiH.

Vremenom raste broj muzejskih eksponata i javlja se potreba za gradnjom zgrade Zemaljskog muzeja - Paržikovog najmonumentalnijeg djela. Neorenesansna građevina sa četiri povezana paviljona i botaničkom baštom u sredini, otvorena je 4. oktobra 1913, a danas među tri miliona eksponata čuva i čuvenu Sarajevsku hagadu.

Sarajlija izborom

Rođen u Češkoj 1857. godine, Karlo Paržik nakon školovanja u Beču stiže u Sarajevo 1884, gdje radi u Građevinskom odjelu Zemaljske vlade, projektuje javne, stambene i sakralne objekte, predaje u Tehničkoj školi... Nakon smrti, 16. juna 1942. godine, ukopan je na katoličkom groblju Sveti Mihovil. Na njegovom nadgrobnom spomeniku piše: „Ovdje počiva graditelj Sarajeva Karel Parik, Čeh rodom, Sarajlija izborom“.

Među više od stotinu impresivnih građevina u čijoj izgradnji je Paržik učestvovao širom BiH, u Sarajevu se nalaze i: Akademija likovnih umjetnosti, Crkva Svetog Josipa, kasarna na Bistriku, zgrada Kantona Sarajevo i Općine Centar, Hotel Zagreb, električna centrala na Hisetima...

Za to što mu je svojim radom podario evropsku vizuru, Sarajevo se Karlu Paržiku odužilo tako što je 2008. po njemu nazvan trg ispred Crkve Svetog Josipa na Marijin Dvoru.