Muzej Sarajeva
Prvobitno je bio smješten u potkrovlju Vijećnice, da bi mu 1954. na korištenje bila data zgrada bivše Sudačko-šerijatske škole. Tu se uprava Muzeja nalazila sve do 1993. godine, kada je zgrada vraćena Islamskoj vjerskoj zajednici, za potrebe smještaja Fakulteta islamskih nauka.
Pet depadansa
Kao prvi depadans Muzeja je 1953. godine otvoren Muzej Mlada Bosna, u zgradi nekadašnje Šilerove radnje, ispred koje je izvršen atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. Danas je u tom objektu (Zelenih beretki 1) smješten Muzej Sarajevo 1878-1918, čija je postavka proširena te pored Sarajevskog atentata prikazuje Sarajevo uoči austrougarske uprave, za vrijeme i po završetku nje.
Kako bi svjedočio o 500 godina prisustva Jevreja na ovim prostorima, 1966. godine je kao drugi depadans otvoren Muzej Jevreja BiH (Velika avlija bb). Smješten u Starom ili Velikom hramu (Il Kal Grandi), najstarijoj sinagogi u BiH, podignutoj krajem 16. stoljeća, Muzej i njegove zbirke pričaju o životu sarajevskih Jevreja, njihovom doprinosu razvoju Sarajeva i stradanju tog naroda u Drugom svjetskom ratu.
Muzejskoj porodici su 1960-ih godina priključena još dva depadansa - Svrzina i Despića kuća.
Svrzina kuća (Glođina 8) je jedan od najbolje očuvanih primjera stambene arhitekture iz osmanskog perioda (18. stoljeće) u BiH, iz vremena kada su se kuće dobrostojećih dijelile na javni dio (selamluk) i porodični dio (haremluk). Prvobitno je pripadala uglednoj porodici Glođo, da bi kasnije ženidbenim vezama pripala porodici Svrzo, čiji članovi su je prodali Muzeju grada Sarajeva.

RE:SPACE Designers Hub

Hotel Baškuća


































