Kovači

Od kraja Prvog, pa do završetka Drugog svjetskog rata u sastav ulice Kovači ulazila je i ulica Širokac, a od 1931. do 1956. i ulica Kovači čikma.

Jedna od pretpostavki je da su u donjem, osnovnom dijelu ulice - čaršije Kovači, onom što od Čekrekčijine džamije vodi do platoa, u osmansko doba djelovale zanatlije - kovači, koje su se bavile obradom gvožđa.

Međutim, kako nema niti jednog vjerodostojnog zapisa o njihovom djelovanju u ovoj čaršiji, nije isključena mogućnost da se radi o vrlo starom toponimu, nastalom po kovačima – klesarima stećaka i prvih muslimanskih nišana, koji su kasnije nazvani taščijama.

Na to upućuje i to što se Kovači nalaze na pravcu prema Hreši, gdje se nalazio kamenolom iz kojeg je dobavljan kamen za nadgrobne spomenike.

Upravo iznad donjeg dijela ulice Kovači nalaze se i najstariji muslimanski nišani pronađeni na ovim prostorima, a tu je nastalo i najstarije muslimansko groblje u Sarajevu.

Iznad platoa Kovači se danas nalazi Šehidsko mezarje Kovači, u kojem su ukopani branitelji Sarajeva u posljednjem ratu, među njima i njihov vrhovni komadant – prvi predsjednik nezavisne Bosne i Hercegovine, Alija Izetbegović.